Crkvena zvona širom Vrhbosanske nadbiskupije oglasila su se u subotu i zvonila deset minuta, prema mjesnom običaju, u trenutku kada je u Vatikanu počeo pogrebni obred pape Franje, poglavara Rimokatoličke crkve.

U sarajevskoj Katedrali "Srca Isusova" u petak je održana misa zadušnica za papu Franju koji je preminuo u 21. aprila.

Misu je predvodio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Francis Assisi Chullikatt, zajedno s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim Tomom Vukšićem i svećenicima, a misi je prisustvovao veliki broj vjernika.

U crkvama Vrhbosanske nadbiskupije na dan papinog ukopa ili prvog sljedećeg slobodnog dana, uz prisustvo vjernika, služiće se sveta misa zadušnica.

Papina sahrana počela je u 10 sati po lokalnom vremenu.

Više od 250.000 vjernika je na Trgu Svetog Petra.

Nakon vjerskih obreda, papino tijelo će se u papamobilu, koji je prenamijenjen u pogrebno vozilo, biti prebačeno u crkvu Santa Maria Maggiore gdje će se obaviti ukop iza zatvorenih vrata.

Sprovodnoj misi prisustvuje 55 predsjednika, 12 vladajućih monarha i 130 službenih delegacija, objavila je Katolička tiskovna agencija.

Među prisutnim na sahrani su američki predsjednik Donald Trump, argentinski predsjednik Javier Milei, italijanska premijerka Giorgia Meloni i filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr., koji predstavljaju najveću katoličku naciju u Aziji.

Sigurnosne mjere su pojačane širom Rima dok se ogromne mase okupljaju kako bi odale posljednju počast. Vatikan je rasporedio opsežnu logističku podršku, a postavljeni su veliki ekrani za one koji ne mogu ući na trg.

Očekuje se da će konklava, skup kardinala na kojem se bira novi papa, biti održana između 6. i 10. maja, iako može započeti i ranije ako svi kardinali stignu u Rim.

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, bio je sin italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini i Njemačkoj, a zaređen je za isusovačkog svećenika 1969. godine.

Na čelo Katoličke crkve došao je 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike. Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je figura i divljenja i osporavanja – zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i socijalnu pravdu, ali je istovremeno naišao na otpor konzervativnih krugova unutar Crkve.

Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, u 89. godini.