Dok se Turkiye priprema da u četvrtak bude domaćin obnovljenih mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, pažnja je ponovo usmjerena na napore Ankare da posreduje između zaraćenih strana.

Inicijativa je ponovo došla u fokus u nedjelju, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio nastavak pregovora u Istanbulu, gdje su 2022. godine posljednji put održani direktni razgovori između delegacija.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da Kijev prihvata prijedlog Moskve da se mirovni pregovori nastave u Istanbulu i da čeka proglašenje primirja koje bi stupilo na snagu u ponedjeljak. Njegova izjava uslijedila je nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump pozvao Ukrajinu da prihvati Putinovu ponudu.

U telefonskom razgovoru s Putinom istog dana, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozdravio je podršku ruskog lidera za nastavak procesa s mjesta gdje je zaustavljen u Istanbulu, ponovo potvrdivši posvećenost Turkiye mirovnim naporima.

Kako se pripreme za potencijalne pregovore intenziviraju, u fokusu je stalna uloga Turkiye kao ključnog posrednika u dijalogu i smanjenju napetosti u sukobu.

Antalijski i istanbulski pregovori

Nakon izbijanja rata u februaru 2022. godine, Turkiye je brzo poduzela značajne korake kako bi pomogla u očuvanju stabilnosti u crnomorskoj regiji.

Ankara je pozvala i Kijev i Moskvu da riješe sukob putem dijaloga i izrazila spremnost da podrži svaku inicijativu, uključujući posredovanje, koja bi mogla utrti put miru.

U martu 2022. godine Turkiye je bila domaćin prvog susreta na visokom nivou između ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i tadašnjeg ukrajinskog ministra Dmitra Kulebe, na marginama Antalijskog diplomatskog foruma.

Nakon toga su u Istanbulu od 28. do 30. marta održani pregovori između ruskih i ukrajinskih zvaničnika, gdje je postignut nacrt mirovnog sporazuma. Međutim, Ukrajina se kasnije jednostrano povukla iz procesa.

Iako pregovori nisu zaustavili rat, ojačali su status Turkiye kao potencijalnog medijatora.

Crnomorska inicijativa za žito

U julu 2022. Turska i UN su posredovali u postizanju Crnomorske inicijative za žito između Rusije i Ukrajine, kako bi se omogućio izvoz žita i đubriva iz ukrajinskih luka.

Ovim važnim sporazumom omogućen je siguran izvoz žita, prehrambenih proizvoda i đubriva iz ukrajinskih crnomorskih luka uprkos ratu.

Predsjednik Erdogan i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres prisustvovali su potpisivanju sporazuma u palati Dolmabahče u Istanbulu, zajedno s predstavnicima Rusije i Ukrajine.

U okviru sporazuma, Turkiye je koordinirala s Moskvom i Kijevom otvaranje koridora iz luke Odesa kako bi se nastavile globalne isporuke žita, koje su bile blokirane zbog rata.

Zahvaljujući sporazumu, više od 33 miliona tona žita je isporučeno iz ukrajinskih luka, čime je spriječena globalna prehrambena kriza.

Međutim, u julu 2023. Rusija je obustavila svoje učešće, tvrdeći da zapadne zemlje nisu ispoštovale dio dogovora koji se odnosi na ruski izvoz.

Moskva se žalila na ograničenja u plaćanjima, logistici i osiguranju, što je, kako tvrdi, otežalo njene isporuke.

Razmjena zarobljenika

U septembru 2022. Turkiye i Saudijska Arabija su zajednički posredovale u velikoj razmjeni zarobljenika između Ukrajine i Rusije.

Predsjednik Erdogan je tada objavio da su dvije strane razmijenile 200 zarobljenika zahvaljujući turskom posredovanju i diplomatskim naporima.

Zelenski je u video poruci potvrdio oslobađanje 215 ukrajinskih vojnika i zahvalio se Turkiye na ulozi u tome.

Rusija je navela da je Kijev oslobodio 55 ruskih vojnika.

Još jedna razmjena, u kojoj je oslobođeno 10 zarobljenika, uključujući dvojicu Amerikanaca i petoricu Britanaca, posredovana je od strane Saudijske Arabije.

- Sastanci na visokom nivou i posjete Tokom protekle tri godine, Erdogan je imao niz važnih sastanaka s Putinom i Zelenskim, čime je dodatno ojačao diplomatsku ulogu Turkiye.

Turski predsjednik više puta je nudio da Turkiye bude domaćin pregovora i da učini sve što može da doprinese mirnom rješenju, s obzirom na dobre odnose koje ima s obje strane.

Tokom posjete ukrajinskom gradu Lavovu 18. augusta 2022., Erdogan je postao jedini lider zemlje članice NATO-a koji je posjetio i Ukrajinu i Rusiju od početka rata.

U septembru 2023. Erdogan je otputovao u Soči na sastanak s Putinom, a visoko na dnevnom redu bila je moguća obnova Crnomorske inicijative za žito.

Diplomatska aktivnost nastavljena je u julu 2024. sastankom Erdogana i Putina na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju u Astani, gdje su razgovarali i o regionalnoj sigurnosti i obnovi mirovnih napora.

U martu 2024. Zelenski je posjetio Tursku i susreo se s Erdoganom, a u septembru iste godine sastali su se ponovo u Njujorku tokom Generalne skupštine UN-a.

U februaru 2025. Erdogan je, tokom zajedničke konferencije za medije s ukrajinskim predsjednikom u Ankari, izjavio da je Turkiye “idealno mjesto” za direktne ili multilateralne pregovore za okončanje rata, uključujući i učešće SAD-a.

Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan kasnije je potvrdio da je Turkiye spremna da bude domaćin daljnjih razgovora i podrži sve inicijative koje vode miru.

Ova opredijeljenost potvrđena je i tokom posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Ankari ranije ove godine.

U martu je Zelenski istakao potencijalnu ulogu Turkiye u nadgledanju novo dogovorenog primirja u Crnom moru, usmjerenog na zaustavljanje vojnih napada na regiju i energetsku infrastrukturu.