Dok su se rasprave na petom Katarskom ekonomskom forumu (KEF 2025) u Dohi fokusirale na ekonomski rast i geopolitičke promjene, bivši egipatski ministar vanjskih poslova Nabil Fahmy dao je iskrenu procjenu rastuće globalne nestabilnosti i njenog utjecaja na svjetsku ekonomiju.

Govoreći za TRT World na marginama KEF-a 2025, Fahmy je istakao porast nasilnih sukoba i geopolitičkih tenzija kao ključne prijetnje ne samo miru, već i globalnoj ekonomskoj stabilnosti.

„Nered u svjetskom poretku – pretjerana upotreba nasilja i sile. Jedan primjer je Evropa, s Ukrajinom. Drugi je Gaza na Bliskom istoku“, rekao je Fahmy, ukazujući na dvije aktualne krizne tačke koje su preoblikovale globalne saveze i ekonomske prognoze.

Pozivajući se na nedavne korekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u prognozama globalnog rasta – s 3,3 na 2,8 posto – Fahmy je naglasio širi utjecaj ovih poremećaja.

„Kako rast opada, svjetska trgovina se smanjuje, što pogađa zajednice širom svijeta. Međunarodna zajednica mora rasti, otvarati nova radna mjesta i ljude izvlačiti iz siromaštva. To zahtijeva sposobnost predviđanja budućnosti i fokusiranje na izgradnju, a ne na uništavanje.“

Fahmy, iskusni diplomata i osnivač Fakulteta za globalne poslove i javnu politiku na Američkom univerzitetu u Kairu, bio je ministar vanjskih poslova Egipta od 2013. do 2014. godine. I dalje je cijenjen glas u pitanjima diplomatije na Bliskom istoku i međunarodne strategije.

Zaljevski ekonomski sporazumi su dobrodošli, ali potrebni su „odgovarajući uvjeti“

Fahmy je također komentarisao nedavne visokoprofilne posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji Zaljeva – uključujući Saudijsku Arabiju, UAE i Katar – tokom kojih je najavio osiguranje investicionih obećanja i drugih ekonomskih sporazuma u vrijednosti od preko 2 biliona dolara. Iako su neki posmatrači doveli u pitanje simboliku i vrijeme posjeta, Fahmy je ove sporazume ocijenio kao generalno pozitivan korak – ali uz određene rezerve.

„Ako pažljivo pogledate, vidjet ćete da su dijelovi tih sporazuma unaprijed dogovoreni – za njihovo pregovaranje potrebno je vrijeme. Neki su novi, a neki su memorandumi o razumijevanju za budućnost“, rekao je.

„Sveukupno, smatram ih izrazito pozitivnim i konstruktivnim. Ali, potrebno ih je provesti, a za to su potrebni odgovarajući uvjeti“, naglasio je.

Fahmy je istakao neraskidivu povezanost politike i ekonomije kada je riječ o uspjehu ovakvih regionalnih inicijativa velikih razmjera.
„Politiku i ekonomiju ne možete razdvajati – na oboje morate raditi istovremeno.“

Rivalstvo SAD-a i Kine: „Saradnja sa svima“

Rastuće tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Kine – koje se sada protežu od trgovine i tehnologije do ideologije – mnoge države dovode u geopolitičku dilemu. No Fahmy je odbacio ideju binarnog svrstavanja, tvrdeći da zemlje Globalnog juga, uključujući Bliski istok, moraju zadržati svoju autonomiju i fleksibilnost.

„Kažu: ‘Ne pričaj, nego djeluj.’ Amerikanci su prvi rekli da žele skrenuti fokus s Bliskog istoka prema Aziji. Pa ako svijet sada okreće pogled ka Aziji, ne bi trebalo da bude prigovora“, rekao je.

Umjesto da biraju strane, argumentovao je Fahmy, regionalni akteri trebaju slijediti prilike koje su u skladu s njihovim dugoročnim razvojnim ciljevima.

„Nastavićemo sarađivati sa Zapadom i Amerikom – to je u našem interesu. Ali ćemo također otvoriti vrata ostatku svijeta, uključujući Aziju i Kinu. To nije pitanje ‘ili-ili’ – već onoga što nam pruža najbolju šansu za napredak.“

Ulaganje u ljude i tehnologiju

Fahmy je također istakao demografsku prednost Bliskog istoka, posebno u kontekstu tehnološke transformacije i globalne revolucije vještačke inteligencije (AI).

„Jedan od najvećih aduta Bliskog istoka su njegovi ljudi – 65 posto stanovništva je mlađe od 30 godina. Oni su tehnološki pismeni.“

Naglasio je potrebu da se region izdigne iz uloge pukog dobavljača sirovina i da se fokusira na integraciju u globalne lance vrijednosti.

„Naš trenutni fokus treba biti jačanje uloge regije u globalnom lancu snabdijevanja – ne samo kao dobavljača sirovina, već i kao učesnika u procesima s dodanom vrijednošću“, objasnio je.

Fahmy je naveo da su nedavni angažmani zaljevskih zemalja u oblasti vještačke inteligencije i infrastrukture za podatke ohrabrujući znak strateške promišljenosti.

„Fokus na AI i podatkovne centre – koji je istaknut tokom Trumpove posjete Saudijskoj Arabiji, Emiratima i Kataru – bio je koristan. Te zemlje su prepoznale potrebu za ulaganjima u lokalnu tehnološku infrastrukturu. To je dobar početak, ali potrebno je učiniti još mnogo toga.“

Poziv na obnovljeni aktivizam Globalnog juga

Pozivajući se na historijske primjere, Fahmy je podsjetio na duh Konferencije u Bandungu iz 1955. godine i osnivanje Pokreta nesvrstanih, pozvavši današnje zemlje u razvoju da ponovo pronađu svoj kolektivni glas u oblikovanju budućeg svjetskog poretka.

„Prije sedamdeset godina, male, novooslobođene i ne baš bogate zemlje okupile su se u Bandungu i kasnije osnovale Pokret nesvrstanih. Iako siromašne i tek oslobođene, vjerovale su da je jedini način da se stvori bolji svijet – kroz zajedničko djelovanje.“

Danas, kada su mnoge od tih zemalja više uključene u globalnu ekonomiju i politički zrelije, Fahmy vjeruje da je došlo vrijeme za odlučno globalno liderstvo sa Juga.

„Danas moraju učiniti isto, posebno sada kada su jače i više integrisane u globalni sistem. Ne predlažem da igraju jednu stranu protiv druge – ali sada nije vrijeme za pasivnost. Ovo je vrijeme za aktivizam.“