Poljaci glasaju u nedjelju na predsjedničkim izborima u vremenu pojačanih sigurnosnih zabrinutosti koje proizlaze iz trajnog rata u susjednoj Ukrajini, kao i zbog rastuće brige da bi američka posvećenost sigurnosti Evrope mogla slabiti pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Dva glavna favorita su gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski, liberal povezan s premijerom Donaldom Tuskom, i Karol Nawrocki, konzervativni historičar bez prethodnog političkog iskustva, kojeg podržava nacionalno konzervativna stranka Pravo i pravda.

Nedavne ankete pokazuju da Trzaskowski ima blizu 30 posto podrške, dok je Nawrocki na sredini dvadesetih procenata.

Široko se očekuje da će drugi krug između njih dvojice biti održan 1. juna.

Ovi izbori su također test snage drugih političkih snaga, uključujući i krajnju desnicu.

Sławomir Mentzen, kandidat krajnje desnice koji kombinuje populističku MAGA retoriku s libertarijanskom ekonomijom i kritičkim stavom prema Evropskoj uniji, zauzima treće mjesto u anketama.

Na listiću se nalazi još deset kandidata.

S obzirom na toliku konkurenciju i zahtjev da kandidat osvoji više od 50 posto glasova za direktnu pobjedu, drugi krug se smatra gotovo neizbježnim.

Neizvjesna utrka

Birališta se otvaraju u 7 sati ujutro (05:00 GMT), a zatvaraju u 21 sat (19:00 GMT).

Rezultati izlaznih anketa bit će objavljeni nakon završetka glasanja, a konačni rezultati se očekuju do utorka, možda i ranije, u ponedjeljak.

Poljske vlasti su prijavile pokušaje strane interferencije tokom kampanje, uključujući napade uskraćivanja usluge (DDoS) usmjerene na stranke u koaliciji Donalda Tuska u petak, kao i tvrdnje državnog istraživačkog instituta da su politički oglasi na Facebooku finansirani iz inostranstva.

Iako poljski premijer i parlament imaju primarnu vlast nad unutrašnjom politikom, predsjednik posjeduje znatne ovlasti.

Predsjednik je vrhovni komandant oružanih snaga, ima ulogu u vanjskoj i sigurnosnoj politici i može staviti veto na zakonodavstvo.

Pobjeda Trzaskowskog se očekuje da će okončati postojeću zastoju. On je obećao podršku reformama sudstva i javnih medija, za koje kritičari tvrde da su pod uticajem stranke Pravo i pravda postali politizovani.

Nawrocki, koji je na čelu državnog istorijskog instituta, pozicionirao se kao branitelj konzervativnih vrijednosti i nacionalnog suvereniteta.