“Hoće li me prihvatiti? Izdajem li svoju vjeru time što sam ovdje?"

Pitanja su se motala po glavi Halime Aden dok je stajala iza pozornice na izboru za Miss Minnesote u SAD-u, s pedantno namještenim hidžabom i kupaćim kostimom kakav takmičenje nikada nije vidjelo (burkini).

S 19 godina nije se samo pripremala da prošeta pozornicom; bila je spremna pozvati na izazov definiciju ljepote cijele jedne industrije.

Taj ključni trenutak, Halima sada razmišlja, kristalizirao je njenu dilemu identiteta, posebno kako se snalaziti u delikatnoj ravnoteži između poštovanja svog somalsko-muslimanskog naslijeđa i stvaranja prostora za sebe u svijetu koji je rijetko prihvatao žene poput nje.

"Nisam vidjela nikoga ko je izgledao kao ja u modi ili na ovakvim izborima", rekla je Halima za TRT tokom posjete Istanbulu. "Ali shvatila sam: ako ja ne pokušam, ko će?"

Ova tiha odlučnost katapultirala ju je u historiju kao prvu manekenku s hidžabom koja je potpisala ugovor s velikom agencijom. Ipak, proboj je došao s neočekivanim teretom.

"Ljudi su me nazivali 'pionirkom', ali osjećala sam pritisak da je cijela... zajednica na mojim plećima", kaže ona. "Svaki izbor koji sam napravila - šta sam nosila, kampanje koje sam vodila - nije se odnosio samo na mene. Radilo se o dokazivanju da i muslimanke mogu."

 Podijeljeni stavovi

Halimin uspon izazvao je i strastvenu podršku i žestoke kritike. Supermodel Naomi Campbell, dugogodišnja zagovornica raznolikosti u modi, nazvala ju je "revolucionarnom snagom".

"Halima nije samo otvorila vrata - ona ih je oborila", rekla je Campbell za Vogue. "Natjerala je industriju da se suoči sa svojim predrasudama. To nije modeling; to je aktivizam."

Dizajner Tommy Hilfiger, koji je predstavio Halimu u svojoj ramazanskoj kampanji 2018. godine, jednako je oduševljen u svojim pohvalama.

"Ona predstavlja budućnost mode, onu u kojoj ljepota nije definirana zapadnim standardima", rekao je.

Dok neki konzervativni glasovi optužuju Halimu da je kompromitovala svoju vjeru, ona nastavlja dalje.

„Manekenstvo je stvar taštine, a hidžab skromnosti – oni ne mogu koegzistirati“, kaže šejh Omar Suleiman, istaknuti islamski učenjak.

Moć prezentacije

Čak i unutar modnih krugova Halima se morala suočiti s kritikama i sumnjama u svoju sposobnost da izgradi održivu nišu u industriji glamura.

Bivša urednica časopisa Elle, Nina Garcia, pita se koriste li brendovi Halimu kao „žeton“ a ne kao trendsetericu. „Pravi test je hoće li modeli s hidžabom nastaviti raditi nakon što 'trend raznolikosti' izblijedi“, kaže ona.

Za Halimu, vidljivost nikada nije bila samo stvar ličnog uspjeha.

„Biti prva manekenka s hidžabom naučila me je da prezentacija premošćuje svjetove“, kaže za TRT World.

„To nije samo moja priča – to je priča o djevojkama izbjeglicama, afričkim sestrama i svima kojima je rečeno da se ne uklapaju u kalup.“

Sjeća se trenutka na kastingu za Sedmicu mode u New Yorku kada je jedan dizajner oklijevao da joj dozvoli da zadrži hidžab.

„Izašla sam. To 'ne' nije bilo samo za mene, već za svaku djevojku koja je gledala. Ali sljedećeg dana, drugi brend je rekao ‘da’. I to 'da' – to je bilo za sve nas“, objašnjava Halima.

Povratak kući

Odrastajući u izbjegličkom kampu Kakuma u Keniji prije nego što se nastanila u SAD-u, Halima zna kako je to “ne pripadati”.

Za mlade ljude koji se bore s identitetom, njena poruka je oštra. "Niste sami. Bila sam tamo - previše somalijska za Ameriku, previše američka za Somaliju. Ali vaša jedinstvenost je vaša snaga."

Kroz sve ovo, njena porodica ostaje njen kompas. "Kada sam izgubljena, pitam se: 'Šta bi moja majka uradila?' Mudrost naših predaka nam je u krvi. Vjerujte joj", kaže ona.

Spominjanje Somalije dok je pitate o njenim planovima dovoljno je da obasja Halimino lice.

"Nadam se da ću se vratiti u Keniju, inšaallah", kaže. "Afrika je magično mjesto. Lagos ima posebno mjesto u mom srcu, kao i Zambija. Ali želim istražiti i druge zemlje."